Comments are off for this post

Kengur- junak priče o neobičnom rođenju

Sistem za razmnožavanje kod kengura potpuno je drugačiji u odnosu na sve druge sisare. Embrion kengura prolazi kroz određene stadijume
svog razvoja izvan materice. Ti stadijumi inače se normalno odvijaju u materici.
Ubrzo nakon oplodnje, slijepi kengurov mladunac, koji je otprilike dug jedan centimetar, dolazi na svijet. Obično se, u određeno vrijeme, rađa samo jedan mladunac. U tom stadijumu, on se naziva “neonat”. Iako svi sisari prolaze kroz taj stadijum u materici majke, mladunče kengura dolazi na svijet kada je dugačko samo jedan centimetar. U to vrijeme, on još uvek nije razvijen: njegove prednje noge su u razdoblju oblikovanja, a zadnje noge izgledaju kao dva mala izduženja.
Bez sumnje, mladunče u takvom stanju ne može da napusti majku. Izlaskom iz materice, neonat počinje da se kreće uvis po majčinom krznu, pomoću svojih prednjih nogu, i tako stiže do majčine torbe posle tri minuta putovanja. Za ovog mladog kengura torba znači isto što i materica za druge sisare. Ipak, u ovom slučaju pojavljuje se važna razlika. Dok drugi sisari dolaze na svijet kao bebe, kengur je samo embrion kada izađe iz materice. Njegove noge, njuška i mnogi drugi organi još nisu dostigli svoj konačni oblik. Kada stigne do majčine torbe, mladunče se prikači za jednu od četiri dojke koje se u njoj nalaze i počinje da sisa.
Na tom stepenu, majka izbacuje još jednu jajnu ćeliju iz jajnika i dolazi do formiranja novog jajeta u njenoj materici. Ženka se još jednom pari i novo jaje biva oplođeno.
Ovoga puta, jaje ne počinje odmah da se razvija. Ako je u srednjoj Australiji velika suša, kao što je to česta pojava, oplođeno jaje u materici ostaje nerazvijeno, dok suša ne prođe. Međutim, ako budu velike kiše i dostupni bogati pašnjaci, razvoj jajeta ponovo započinje. Na ovom stepenu, suočavamo se sa pitanjem: ko je izvršio ovaj proračun; ko je uredio razvoj jajeta u skladu sa spoljnim uslovima? Jaje nikako nije moglo samo da napravi takav raspored; ono nema razum i nesvjesno je spoljnih vremenskih uslova. Majka nije mogla da napravi tako nešto, jer kao i sva druga bića ona nema kontrolu nad razvojem koji se odvija u njenom tijelu. Ovaj nevjerovatni događaj u potpunosti je kontrolisan od strane Tvorca koji je stvorio sve elemente koji učestvuju u ovom neobičnom procesu.
Kada vremenski uslovi postanu pogodni, trideset tri dana posle oplodnje, novi neonat, veličine zrna pasulja, počinje da puzi od otvora materice i stiže u torbu kao i njegov rođeni brat.
U međuvremenu, prvi neonat u torbi znatno je izrastao. On nastavlja svoj život, a da ni na koji način ne ugrožava svog rođenog brata koji je
dug samo jedan centimetar. Kada postane star 190 dana, on je dostigao dovoljnu zrelost da napravi svoje prvo putovanje izvan torbe. Od tada, većinu svog vremena provodi izvan torbe koju zauvijek ostavlja 235 dana posle svog izlijeganja.
Ubrzo nakon izlijeganja svog drugog mladunca, ženka se ponovo pari.
Prema tome, ženka ima tri mladunca koji su svi zavisni od nje. Prvi se može hraniti travom, ali povremeno se vraća majci da bi sisao; drugi
mladunac se još uvijek razvija sisajući; treći je neonat, koji je i najmlađi.
Ono što je još nevjerovatnije jeste činjenica da sva tri mladunca, od kojih je svaki na drugačijem stepenu razvoja, a svi zavise od majke, hrane se drugačijim tipom mlijeka u skladu sa svojom veličinom.
I dok je mlijeko, koje mladunac sisa ubrzo nakon što dođe do dojke, providno i bezbojno, ono ubrzo postaje sve više bijelo i počinje da liči na pravo mlijeko. Količina masnoće i drugih sastojaka u mlijeku povećava se paralelno sa razvojem mladunca.
U isto vrijeme, dok jedno mladunče sisa mlijeko pripremljeno za njegove potrebe, mlijeko koje se mnogo lakše vari izlazi iz dojke koju sisa drugo mladunče. Na taj način, majčino tijelo istovremeno proizvodi dva tipa mlijeka sa različitim sastojcima. Kada se izlegne i treće mladunče, proizvodiće se tri tipa mlijeka sa različitim sastojcima: najhranljivije mlijeko za starije i mlijeko sa relativno manje masnoća i hranljivih sastojaka za mlade. Sledeća neobičnost koju ovdje treba zapaziti jeste podatak da svako mladunče pronalazi dojku koja je naročito namijenjena njemu. Ukoliko bi mladunče sisalo mlijeko sa količinom hranljivih sastojaka koja mu nije namijenjena, to bi na njega negativno djelovalo.
Ovakav sistem ishrane veoma je značajan i očigledno predstavlja specijalan produkt stvaranja. Majka ne može, ni na koji način, da sve ovo svjesno uredi. Kako može jedna životinja da odredi sastojke mlijeka koji su potrebni svakom mladunčetu različitog stepena razvoja? Čak i kad bi to mogla, kako može da ga proizvede u svom vlastitom tijelu? Kako ona može da ga dijeli i prenosi preko tri različita kanala?
Nema sumnje da ženka kengura nije u stanju da učini bilo šta od ovoga. Ona čak nije ni svjesna da tri različita tipa mlijeka izlaze iz njenog tijela. Ovaj zadivljujući proces nesumnjivo proizilazi iz stvorene prirode ove životinje.

Odlomak iz knjige “Čudesa stvaranja”, Haruna Jahija

Comments are closed.